Bliža saradnja država članica EU u krivičnoj oblasti

Ćeranić, Jelena (2012) Bliža saradnja država članica EU u krivičnoj oblasti. In: Evropske integracije i međunarodna krivičnopravna saradnja. Institut za uporedno pravo; Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu, Beograd, pp. 69-81. ISBN 978-86-80059-79-2

[img] Text
2012 - Evropske integracije i medjunarodna krivicnopravna saradnja - Ćeranić.pdf - Published Version
Available under License Creative Commons Attribution Non-commercial No Derivatives.

Download (344kB)
Official URL: https://iup.rs/books/evropske-integracije-i-meduna...

Abstract

u radu se analizira mogućnost uspostavljanja bliže saradnje između država-članica EU u krivičnoj oblasti. Nakon uvodnih napomena o razvoju Evropske unije, prvi deo rada posvećen je samom mehanizmu bliže saradnje. Ovaj mehanizam, predviđen Ugovorom iz Amsterdama 1997. godine, izmenjen je i dopunjen najpre Ugovorom iz Nice, a zatim Ugovorom iz Lisabona. Predviđeno je da države-članice, koje žele međusobno da uspostave bližu saradnju u okviru nadležnosti koje nisu rezervisane isključivo za Uniju, mogu koristiti institucije Unije i sprovoditi tu saradnju primenom odgovarajućih odredbi Ugovora. Kada se bliža saradnja uspostavi, ona ostaje otvorena za sve države-članice koje joj inicijalno nisu pristupile. Odluku o odobrenju bliže saradnje, pod uslovom da u njoj učestvuje najmanje devet država-članica, donosi Savet, kao poslednja instanca, pošto je utvrdio da se ciljevi postavljeni u okviru ove saradnje, u razumnom roku, ne mogu ostvariti u okviru Unije kao celine. Drugi deo rada posvećen je pravosudnoj saradnji u krivičnoj oblasti. Najpre je predstavljen razvoj saradnje država-članica EU u krivičnoj oblasti, a nakon toga razmotrene odredbe Ugovora iz Lisabona u vezi sa uspostavljanjem mehanizma bliže saradnje u okviru pravosudne saradnje u krivičnoj oblasti. Predviđeno je da se bliža saradnja može pokrenuti u tri slučaja. Prvo, u meri u kojoj je to potrebno, može se utvrditi minimum pravila za međusobno priznanje presuda i sudskih odluka, kao i za saradnju policijskih i sudskih organa u krivičnoj oblasti koja ima prekograničnu dimenziju. Prilikom utvrđivanja tog minimuma pravila vodi se računa o razlikama između tradicija i pravnih sistema država-članica. Drugo, kada se pokaže da je potrebno približiti zakonske i podzakonske odredbe iz krivičnog prava država-članica da bi se osiguralo efikasno sprovođenje politike Unije u oblasti koja je predmet mera harmonizacije, direktivama se može utvrditi minimum pravila za definisanje krivičnog prekršaja i sankcija u toj oblasti. Treće, za borbu protiv prestupa koji pogađaju finansijske interese Unije, Savet može osnovati Evropsko tužilaštvo u okviru Evrojusta. U sva tri slučaja, ukoliko nije postignuta saglasnost među državama-članicama EU, najmanje devet država-članica može da pokrene bližu saradnju.

Item Type: Book Section
Additional Information: COBISS.SR-ID - 515506620
Uncontrolled Keywords: bliža saradnja, pravosudna saradnja u krivičnoj oblasti, Evropska unija, države-članice, Ugovor iz Lisabona
Subjects: Krivično pravo
Pravo Evropske unije
Depositing User: Aleksandra Višekruna
Date Deposited: 25 May 2022 15:30
Last Modified: 04 Apr 2023 16:55
URI: http://ricl.iup.rs/id/eprint/881

Actions (login required)

View Item View Item